Povijesne građevine
Ladanje je obilježilo hrvatsku povijest od renesansnoga doba. Ljetnikovci na Jadranu, a dvorci u kontinentalnom dijelu Hrvatske bili su žarišta kulture, umjetnosti i političkog života. Ladanjske su cjeline bile ambijentalni sklopovi ljetnikovca, perivoja, gospodarskih zgrada, vrtova, voćnjaka i obradivih površina te livada, pašnjaka i gajeva. Život na ladanjskom posjedu Trsteno odvijao se kroz njegovu stambenu i gospodarsku funkciju. Izgrađeno je deset građevina: ljetnikovac iz renesansnoga doba obnovljen je i pregrađen u barokno doba, nakon velikog potresa 1667. godine; paviljon (glorijet, vidikovac) neposredno vezan uz ljetnikovac; kapelica; fontana; akvedukt; mlinica za masline; spremište pokraj mlinice; krušna peć; pojata; gospodarska zgrada. Sjeverno od akvedukta, izvan Arboretuma, jest mlinica za žito. Sve su građevine unutar Arboretuma do danas sačuvane i kao graditeljska su cjelina zaštićene.
Ljetnikovac, ostale građevine i perivoj izvorno su imali renesansna obilježja. Nakon velikog potresa 1667., koji je razorio i Dubrovnik, rađene su preinake u duhu baroknoga doba. Ljetnikovac je tada djelomično pregrađen, a renesansni je perivoj proširen i barokiziran s naglašenom središnjom šetnicom, na kraju koje je podignuta velika fontana s grotom. Istočno od glorijeta izgrađena je vrtna kuhinja s krušnom peći i proširen je prostor s gospodarskim građevinama.
Ljetnikovac Gučetić – Gozze
Odluku o izgradnji ljetnikovca na vlastitom kultiviranom posjedu u Trstenom donio je 1484. godine Ivan Marinov Gučetić. O izgradnji ljetnikovca svjedoči natpis na latinskom jeziku koji je 1502. godine bio uzidan u pročelje ljetnikovca, a u hrvatskom prijevodu glasi: Dičim se susjedima, no još se više ponosim vodom, zdravim podnebljem i obradom svijetloga gospara. Evo ti, putniče, očitih tragova ljudskoga rada, gdje valjano umijeće usavršava divlju prirodu.
Taj izvorni ljetnikovac stradao je u potresu 1667. godine i na njegovim je ostacima podignut novi kao jednostavna jednokatnica skromne arhitektonske opreme i klasičnoga tlocrtnog rasporeda, koji se ustalio na dalmatinskom primorju oblikujući tipološku grupu s karakterističnim središnjim prostorom i s četiri bočne sobe (quattro stanze, un salon).
Ljetnikovac se izdvaja iz mnoštva ladanjskih građevina na području Dubrovačke Republike upravo po razmjerno prostranom perivoju, vidljiv je sa svih strana te je u neposrednom i nesmetanom kontaktu s prirodom, perivojem, maslinicima i šumom te otvorenim pogledom prema moru i Elafitskim otocima. U prvoj fazi izgradnje ljetnikovca, okomito na glavnu šetnicu, uspostavljena je os koja određuje pravac akvedukta, a prolazi sredinom kuće i završava paviljonom (vidikovcem, glorijetom). Takva se organizacija prostora zadržala i u sljedećim stoljećima kada je došlo do znatnih promjena u izgradnji. Gotičko-renesansnom ljetnikovcu pripadaju klesani ulomci – profilirani lukovi prozora, dijelovi pila, lavlje glave, stupovi odrine i kapiteli – u sekundarnoj upotrebi, a klesali su ih korčulanski majstori Bartul i Frano Karlić.
Južno od ljetnikovca, na kraju šetnice je paviljon (vidikovac, glorijet). Niski, četverostrani ugaoni stupci i osmerostrani stupovi nose četverostrešno krovište na drvenoj konstrukciji. Iz njega se pruža veličanstven pogled prema moru i Elafitskim otocima. Sjeverozapadno od ljetnikovca je pravokutna nadsvođena kapela posvećena sv. Jerolimu sagrađena u 16. stoljeću. Oltar izveden u štuku datira se u sredinu 18. stoljeća kao i štukodekoracija na bočnim zidovima.
Iz ranoga razdoblja sačuvala se mlinica dok je novi perivoj na Drvarici oblikovao Vito Bassegli-Gozze početkom 20. stoljeća, kada je izrađen i kameni put prema moru i lučici, ukrašen kipovima, kamenim ulomcima i natpisom.
Neptunova fontana
Neptunova fontana podignuta 1736. godine jedinstvena je ne samo na području Dubrovačke Republike nego i cijele hrvatske obale. Obilje vode omogućilo je poduzetnim Gučetićima da monumentalnim akveduktom usmjere vodu iz potoka na istočnoj strani imanja za potrebe fontane, koja je složena od umjetno oblikovane špilje (grotta), kipa boga Neptuna u sredini, dviju nimfi koje štrcaju vodu sa stranâ, konjaničke skulpture te dupinâ koji se izvijaju u vodi plitkoga bazena. Skrivena u gustišu perivoja, Fontana ladanjskoj cjelini daje dodatnu kreativnu i estetsku dimenziju.
